Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu od 1937. do 1942. Od 1942. do 1950. kao pitomac Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa u Zagrebu polazi Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju gdje 1950. maturira. Već kao gimnazijalac prati esperantsku katoličku publicistiku (Espero katolika; Vojo, Vero, Vivo...) Od 1950. do 1952. studira filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Mora prekinuti studij i sred akademske godine ići na služenje vojnoga roka, jer je imenovanje zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca kardinalom razjarilo državnog poglavara Josipa Broza Tita, tako da je prekinuo odnose sa Svetom Stolicom. Isključen je Katolički bogoslovni fakultet iz Sveučilišta (čije se sjedište nalazi na današnjem Trgu Maršala Tita), a to je imalo za posljedicu uskratu odgode i kraćeg služenja vojnoga roka što je bilo studentima drugih fakulteta omogućeno. Nakon odsluženja dvogodišnjeg vojnog roka u Beogradu i Zemunu 1954. Ivan Golub nastavlja naprasno prekinuti studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Studira teologiju do 1958. gdje postiže licencijat odnosno magisterij znanosti iz teologije, s već spomenutim prekidom zbog odsluženja vojnog roka u Beogradu i Zemunu 1952-54. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1957. u zagrebačkoj katedrali polaganjem ruku nadbiskupa zagrebačkoga coadiutora Franje Šepera, dok je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac bio zatočen u Krašiću. Od 1957. mladomisnik Ivan Golub je privremeni upravitelj župe Posavski Bregi i Dubrovčak Lijevi, a od 1958. do 1960. je kapelan u Krapini. Pomaže u župi sv. Jeronima u Zagrebu 1960-1961. Tu čekajući osamnaest mjeseci da mu se izda putovnica za studij u Rimu započinje rad oko doktorske disertacije o Jurju Križaniću.
Dobivši napokon traženi pasoš od 1961. do 1964. kao pitomac Hrvatskog papinskog zavoda sv. Jeronima u Rimu studira na Papinskom sveučilištu Gregorijani gdje 1963. doktorira disertacijom o ekleziologiji Jurja Križanića «De mente ecclesiologica Georgii Križanić» i na Papinskom biblijskom institutu gdje 1964. postiže akademski stupanj licencijata odnosno magistra biblijskih znanosti.
Od 1964/65. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, habilitiravši se radnjom «Čovjek slika Božja» i drugim radovima kao docent od 1969., kao izvanredni profesor od 1976. i kao redovni profesor od 1979. Pročelnik je Katedre za dogmatsku teologiju od 1969. do umirovljenja 2000. Od 1971/72. do 1976/77. obnaša dužnost pročelnika Katedre fundamentalne teologije; nakon smrti pročelnika dr. Josipa Turčinovića, deset godina obnaša dužnost pročelnika Katedre za ekumensku teologiju. Promotor je ujedno dogmatske i ekumenske specijalizacije. Predstojnik je Instituta za ekumensku teologiju i dijalog «Juraj Križanić» od njegova osnutka 1986. do 2000. Prvi je pročelnik Odjela za kršćanski istok istog Instituta. Od 1984/85. pozvani je profesor Papinskog orijentalnog instituta u Rimu, gdje predaje kolegije iz područja povijesti istočne teologije i ekumenizma (Juraj Križanić) i vodi kao mentor doktorske disertacije. Od 1969. do 1972. rektorom je Nadbiskupskog bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu.
Od 1992. do 1997. član je Međunarodne teološke komisije u Vatikanu, jedan od tridesetorice od pape Ivana Pavla II. imenovanih teologa sa svih strana svijeta. Predsjednik Komisije je kardinal Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI. Član je Mariološkog instituta u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih književnika, Međunarodnog društva književnika P.E.N.-a, Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima, Hrvatskog Mariološkog instituta, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva povjesničara umjetnosti, dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Austrijske akademije znanosti, član stranac Talijanske književne akademije Arkadije s arkadijskim imenom Arione Geresteo, akademik Papinske akademije Tiberine u Rimu. Utemeljitelj je časopisa «Spectrum – prinosi i ogledi studenata teologije»(1967),»Hrvatske kršćanske bibliografije (1968) i «Hrvatske sakralne bibliografije – Bibliographia Sacra Croatica»( 1981), utemeljitelj biltena za komunikaciju klera Zagrebačke nadbiskupije «Zajedništvo», i suutemeljitelj (sa sveučilišnim profesorima Tomislavom Jankom Šagi Bunićem i Josipom Turčinovićem) ekumenskog biltena «Poslušni Duhu», a od 1999. i glavni urednik istoimenog biltena preobraženog u ekumenski časopis. Utemeljitelj je «Konferencije profesora dogmatske, fundamentalne, otačke i ekumenske teologije» 1998. i njen predsjednik u dva mandata. Utemeljitelj je i glavni urednik edicije «Monumenta sacra croatica». Član je uredništva višejezičnog izdanja Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti «Hrvatska i Evropa. Kultura, znanost i umjetnost»» i urednik III. sveska «Barok i prosvjetiteljstvo. XVII. i XVIII. stoljeće» iste edicije (Zagreb 2003); također je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti član uredništva za izdavanje djela Jurja Križanića i djela o Križaniću; član uredništva za izdanje «Časoslova Farnese s minijaturama Julija Klovića», izašlog kao faksimil 2001. u Zagrebu i Grazu, gdje na stotinjak stranica donosi na hrvatskom, njemačkom i engleskom svoju studiju «Julije Klović – Giulio Clovio Croata».
Stupa u starosnu mirovinu 2000. godine u 7O. godini života nakon 70 semestara predavanja i djelovanja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. God. 2001. izabran je od Sveučilišnog senata u počasno-nastavno zvanje «professor emeritus». Na svečanoj sjednici sveučilišnog Senata u 333. akademskoj godine 6. studenoga 2002. rektorica Sveučilišta uručila mu je povelju: «Prof. dr. sc. Ivan Golub redoviti profesor u miru Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu izabran je u počasno zvanje professor emeritus zbog zasebnih zasluga za napredak i razvitak Sveučilišta u Zagrebu te za međunarodno priznatu nastavnu i znanstvenu izvrsnost, posebice u humanističkom znanstveno-nastavnom području.»
Drži pojedinačna predavanja na sveučilištima u Evropi (Rim, Genova, Udine, Milano, Beč...) i u Sjedinjenim američkim državama ( Columbia University u New Yorku, University u New Havenu, Harvard University u Cambridge Massachussets, Mary Washingtom College u Fredericksburgu.) Kao prvi katolički teolog i svećenik nakon revolucije 1917. drži 1981. predavanje « Ususret 300. godišnjici smrti Jurja Križanića» u Sovjetskoj/Ruskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Lenjingradu u SSSR. Sudjeluje na brojnim znanstvenim skupovima u domovini i u inozemstvu.
O 60. godišnjici života posvećena mu je spomenica «Homo imago et amicus Dei», Rim 1991.
O njegovom teološkom i književnom radu Anton Tamarut je na Papinskom sveučilištu Gregoriani obranio s najvišom ocjenom doktorsku disertaciju «Bild Gottes als Locus Theologicus der Gnadenlehre. Die Gnade als Nähe Gottes in den Werken von Ivan Golub» (objavljena u Rimu i u Rijeci 1994). Na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču Werner Gruber obranio je 1998. također s najvišom ocjenom doktorsku disertaciju o poetskoj teologiji Ivana Goluba «Dein Licht ist in Dir – Eine Deutung des Menschen vom Imago Dei zum Amicus Dei in der poetischen Theologie Ivan Golubs».
Na natječaju za pjesmu na talijanskom jeziku Ivan Golub dobiva povelju «Casa della poesia 1976» od «Unione Legion d'oro» u Rimu, čiji je član. Jedan je od deset finalista među više od dvije stotine natjecatelja svjetskog natječaja «Fernando Rielo – Poesia mistica» 1996. u Madridu za na španjolski prevedenu, neobjavljenu zbirku «Peregrino». A 2002. na XXII. Svjetskom natječaju «Fernando Rielo – Poesia mistica» ulazi neobjavljenom zbirkom »En cuerpo y alma» u deset finalista od 201 natjecatelja iz dvadeset zemalja.
Ivan Golub dobiva odličje Republike Hrvatske odlukom predsjednika Republike Franje Tuđmana:» Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića « za književnost, a god. 2001. dobiva odličje Republike Hrvatske odlukom predsjednika Republike Stjepana Mesića «Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića» za znanost. God. 1995. dobiva godišnju nacionalnu nagradu «Vladimir Nazor» za poeziju u 1994. God. 1998. dobiva maslinov vijenac za poeziju od svehrvatskog poetskog skupa «Croatia rediviva – kaj, ča, što, quid» u Selcima na otoku Braču. God. 1999. dobiva nagradu Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj za dijalektalnu poeziju. Godine 1999. Osnovna škola u Kalinovcu, čijim je bio nekoć učenikom, podjeljuje mu zahvalnicu «za nesebičnu podršku i pomoć». Rodna «Koprivničko-Križevačka županija» odlukom «Županijske skupštine" dodjeljuje mu 2001. po rukama župana Josipa Friščića Povelju «za doprinos razvoju Županije, unapređenje kvalitete življenja te promicanje ugleda Županije u zemlji i u svijetu». U Podstrani dobiva priznanje – plaketu na 12. pjesničkim susretima «Dobrojutro more» 2008. «za osobit doprinos hrvatskoj književnosti.» A 2009. dobiva u Drenovcima povelju «Visoka žuta žita za sveukupni književni opus i za trajni doprinos hrvatskoj književnosti.» Kao zlatomisnik 2. prosinca 2007. ustoličen je u katedrali u Varaždinu za začasnoga kanonika Varaždinsko-Čazmanskoga zbornoga Kaptola Duha Svetoga za zasluge u Crkvi i kulturi. A 2010. dobiva priznanje „Mare nostrum Croaticum." A 2010. imen ovan je od pape Benedikta XVI. kapelanom iliti (počasnim) ukućaninom Njegove Svetosti s naslovom monsinjora.
Ivan Golub je povrh knjiga objavio niz znanstvenih rasprava, arhivskih izvora, književnih radova i raznih ogleda s područja teologije, književnosti i povijesti kulture u domaćim i inozemnim časopisima, na hrvatskom, slovenskom, češkom, poljskom, ruskom, engleskom, francuskom, španjolskom, njemačkom, talijanskom, portugalskom...

Bibliografija

Zbirke pjesma
Maximus in minimis, Pjesan o 400-godišnjici smrti Julija Klovića ( na hrvatskom i talijanskom), Zagreb 1978.
Kalnovečki razgovori, Zagreb 1979, Kalinovac 2007.
Strastni život, Pjesan u smrt Jurja Križanića 1683-1983. (na hrvatskom i ruskom), Zagreb, 1983.
Trinaesti učenik, Zagreb 1985.
Izabrana blizina, Zagreb 1988.
Der Dreizehnte Jünger, Osnabrück – Münster 1993.
Trag, Zagreb 1993.
Oči, Zagreb 1994, 1995 (Nacionalna nagrada „Vladimir Nazor" za poeziju/književnost 1994).
L'uomo di terra, Milano 1994.
De Dertiende Leerling, Breda 1994.
Il Tredicesimo Discepolo, Milano 1996.
Molitva vrtloga, Zagreb 1996.
Ultima solitudo personae – Lice osame, (na latinskom i hrvatskom), Zagreb 1997.
Hodočasnikj/Peregrino, Barcelona 1998 (na hrvatskom i španjolskom, finalist na natječaju za Svjetsku nagradu "Fernando Rielo – Poesia mistica")
Moji Božići, Zagreb 1998 (nagrada Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj za dijalektalnu poeziju).
Dušom i tijelom, Zagreb 2003, Društvo hrvatskih književnika (Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, knjiga 15).
Conversações de Kalinovec, in: Nikica Talan, Suživot s Potugalom – Coabitação com Portugal, Zagreb 2005, Hrvatsko filološko društvo, Biblioteka Književna smotra, str. 321-371.
Nasmijani Bog, Zagreb 2009, Društvo hrvatskih književnika (Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, knjiga 101).
Svjetlo i sjena – Lumo kaj ombro, Izabrane pjesme i proza – Elektitaj poemoj kaj prozo, Zagreb 2009, Hrvatski eseprantsli savez – Kroata esperantista unuiĝo.

Knjige

De mente ecclesiologica Georgii Križanić, Romae 1964.
Biblija u rukama katehete, Zagreb 1965;
Bog Stvoritelj u Svetom Pismu i povijesti teologije, Zagreb 1965.
Bog djelitelj milosti, Zagreb 1966.
Sakramenat svete ispovjedi i bolesničkog pomazanja, Zagreb 1966.
Sin objavitelj Oca, najavitelj Duha Svetoga, Zagreb 1967.
Pregled hrvatske bogoslovne književnosti (Priredio I. Golub), Zagreb 1967., 1986. Prinosi za uvod u teologiju, Zagreb 1967.
Misterij Boga, Zagreb 1967., 1969.
Prilozi knjizi «Bog Stvoritelj u Bibliji i u povijesti teologije», Zagreb 1967.
Bog Stvoritelj u sustavno – spekulativnoj teologiji (Stj. Bakšić, izvatke priredio I. Golub), Zagreb 1967.
Bog milosti u sustavno – spekulativnoj teologiji (C. Rahner, izvatke priredio I. Golub), Zagreb 1967.
Euharistija, Zagreb 1968.
Sakramenat ženidbe, Zagreb 1968.
Čovjek slika Božja (Post 1,26), Prinos dogmatskoj antropologiji, Zagreb 1968.
Uvod u teologiju i pregled povijesti teologije, Zagreb 1968.
Prisutni, Misterij Boga u Bibliji, Zagreb 1969., 1983., 1995.
Reci sinovima ljudskim, Zagreb 1969.
Stvoritelj, Zagreb 1969.
Duh Sveti u Crkvi, Biblijski aspekti, Zagreb 1969.
Misterij Crkve (Priredio I. Golub), Zagreb 1969.
Sakramenti (Priredio I. Golub), Zagreb 1969.
Gospodinov spomenčin (K. M. Berti i B. J. Cooke, priredio I. Golub), Zagreb 1970. Na putu po bogoslovijama Evrope, Zagreb 1971.
Bogoslovsko sjemenište Zagrebačke crkve, Zagreb 1971.
Od kompromisa do ljubavi, Zagreb 1975., 1993.
Duh Sveti u Crkvi, Zagreb 1975.
Najprije čovjek, Zagreb 1975., 1983., 1985., 1988., 1994.
Maximus in minimis (pjesan o 400. godišnjici smrti Julija Klovića), na hrvatskom i talijanskom, Zagreb 1978.
Kalnovečki razgovori (pj.), Zagreb 1979, Kalinovac 2007 (pretisak prvotiska)
Čežnja za licem, Zagreb 1981., 1982., 1983., 1988.,2000.
Juraj Križanić glazbeni teoretik 17. stoljeća, Zagreb 1981. ( u izdanju Razreda za glazbenu umjetnost HAZU i u izdanju niza Radovi o Jurju Križaniću sv. I. HAZU).
Hrepenjenje po obličju, Ljubljana 1981.
Istočni grijeh, Zagreb 1982.
Slavenstvo Jurja Križanića, O tristotoj godišnjici Križanićeve smrti, Zagreb 1983. Juraj Križanić, Sabrana građa, Zagreb 1983.
Strastni život (pj.), Pjesan u smrt Jurja Križanića 1683 – 1983), na hrvatskom i ruskom.
Svjetiljka za vazda, Zagreb 1984., 1995.
Darovana riječ, Zagreb 1984.
Trinaesti učenik (pj.), Zagreb 1985.
Ususret dolasku, Zagreb 1985., 1993.
Mjesec nad Tiberom, Zagreb 1986.
Križanić, Zagreb 1987.
Izabrana blizina (pj.), Zagreb 1988.
Sehnsucht nach dem Angesicht, Heidelberg 1988.
Ivan Paštrić – Ioannes Pastritius, polihistor i teolog (1636 – 1708), Sabrana građa, Zagreb 1988.
Prijatelj Božji, Zagreb 1990.
Imago Dei, Der Mensch als Bild Gottes – Gottespräsenz und Gottesdarstellung (Gen 1,26 – 27) und verwandte Texte, Heidelberg 1991.
Holdéfeny a Tiberis főlőt, Novi Sad 1991.
Ich suche Dein Antlitz, Gedanken fürs Leben, Graz 1992.
Der Dreizehnte Jünger, Osnabrück – Münster 1993.
The Slavic Vision of Juraj Križanić, Zagreb – Dubrovnik 1993.
Trag (pj.), Zagreb 1993.
Oči (pj.), Zagreb 1994., 1995 (nacionalna nagrada «Vladimir Nazor» za poeziju/književnost za 1994).
L'uomo di terra (pj.), Milano 1994.
De Dertiende Leerling, Breda 1994.
Pisma, Zagreb 1995.
Il Tredicesimo Discepolo (pj.), Milano 1996.
Molitva vrtloga (pj.), Zagreb 1996.
Hodočasnik u Hrvatsku, Zagreb 1997.
Ultima solitudo personae – Lice osame (pj.) ( na latinskom i hrvatskom), Zagreb 1997.
Milost, Zagreb 1997.
Duh Sveti – nepoznati Bog?, Zagreb 1998.
Hodočasnik /Peregrino (pj.), na hrvatskom i španjolskom, Barcelona 1998.
No me escondas tu rostro, Salamanka 1998.
Moji Božići (pj.), Zagreb 1998.(nagrada Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj za dijalektalnu poeziju).
Dar dana šestoga, Zagreb 1999.
Odvaha pro všedni den, Praha, Kostelni Vydri 2000.
Lice prijatelja, Zagreb 2000.
Sabrana blizina, (niz: Biseri hrvatske književnosti) Zagreb 2003.
Dušom i tijelom, Zagreb 2003 (pj.)
Skriveni Bog. Nove dodirne točke znanosti i religije ( u suautorstvu s Vladimirom Paarom), Zagreb 2006, 2008.
Nasmijani Bog, Zagreb 2009 (pj.)
Svjetlo i sjena – Lumo kaj ombro (pjesme i proza), Zagreb 2009.

Rasprave, članci, eseji

...non enim ad mensuram dat Spiritum (Jo 3,34b) ,: Verbum Domini, Rim 1965.
Osamdeset godina života za Crkvu i jedinstvo kršćana patrijarha Atenagore I, u: Poslušni Duhu, Zagreb 1966.
Ateizam – odgovornost, u: Spectrum, Zagreb 1967.
Juraj Križanić i pitanje prava Slovenaca na svetojeronimske ustanove u Rimu, u: Historijski zbornik, Zagreb 1968-1969.
Sadanje stanje sjemeništa, u: Zajedništvo, Zagreb 1970.
Čovjek slika Božja (Post 1,26, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 1971.
Rad Ivana Paštrića na izdavanju glagoljskih liturgijskih knjiga, u: Slovo, Zagreb 1971.
Otkriven autograf Križanićeva djela «Bibliotheca Schismaticorum Universa2, u: Kolo, Zagreb 1971.
L'autographe de Križanić Bibliotheca Schismaticorum Universa, u: Orientalia Christiana Periodica, Rim 1973.
Juraj Julije Klović Hrvat (1498 – 15789 u: Peristil, Zagreb 1973-1974, 1975-1976, 1977.
Juraj Križanić i njegovi suvremenici, u: Historijski zbornik, Zagreb 1974-1975.
Križanićevi stihovi u poetici Juana Caramuela, u: Forum HAZU, Zagreb 1977.
Nova građa o Jurju Križaniću iz rimskih arhiva, Starine HAZU Zagreb 1978.
Tri jezična spomenika iz Križanićeva rodnog kraja, u: Građa za povijest književnosti hrvatske HAZU, Zagreb 1978.
Juraj Križanić's «Asserta musicalia» in Caramuel's Newly Discovered Autograph of «Musica», u: International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), Zagreb 1978.
O prevođenju Križanićeva djela «Razgowori ob wladatelystwu», u: Prevoditelj, Zagreb 1979.
Juraj Križanić and João IV, u: : International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), Zagreb 1980.
Mesijanizam znanosti i neslužnost umjetnosti, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 1980.
Istraživanje o Jurju Križaniću i njegovim danskim prijateljima...Historijski zbornik, Zagreb 1980-1981.
Juraj Križanić in Diary of Pope Alexander VII, u: Orientalia Christiana Periodica, Rim 1981.
Donošenje novog zakonika Rusije prema misli Jurja Križanića, u: Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 1982.
Istraživanje o Križanićevim «Političkim spisima» u Moskvi, u: Vijesti JAZU, Zagreb 1982.
Na međama vjere i umjetnosti, u: Svesci, Zagreb 1982.
Juraj Križanić als Prophet des russischen Messianismus, u: Ostkirchliche Studien, Würzburg 1983.
Prilog datiranju života Jurja Julija Klovića, u: Peristil, Zagreb 1983.
Juraj Križaniću dnevniku pape Aleksandra VII, u: Starine HAZU, Zagreb 1984.
João IV e Juraj Križanić, Porto 1986.
On the Manuscript of Juraj Križanić's „De Musica", u: : International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), Zagreb 1986, 1987.
Pisma Ivana Luciusa (Lučića) iz Trogira Luki Holsteniusu u Rim, u: Ricerche Slavistiche, Rim 1989.
Orijentalistička građa Ivana Paštrića u Arhivu Propagande, u: Most/The Bridge, Zagreb 1990.
Gli Arcadi di Croazia, u: Atti e memorie, Arcadia, 1991-1994.
L'uomo immagine di Dio, u: Studi ecumenici, Venezia 1992.
Tragovi raja, u: Forum HAZU, Zagreb 1991.
Rad ruku čovječjih, u: Marulić 1992.
Zvona starog Kaptoloma, u: Kolo, Zagreb 1992.
Fonti domenicane su Juraj Križanić, u: Orientalia Christiana Periodica, Rim 1985.
Gli ultimi anni di Juraj Križanić. u: Orientalia Christiana Periodica, Rim 1986.
Križanićeva koncepcija povijesti, u: Radovi o životu i djelu Jurja Križanića HAZU, Zagreb 1986.
The Slavic Idea of Juraj Križanić, u: Harvard Ukrainian Studies, Cambridge 1986.
Ključna isprava u raspravi o hrvatskom porijeklu Siksta V, u: Croatica Christiana Periodica, Zagreb 1987.
Man-Image of God (Genesis 1:28), u: Collected Communications to the XIIth Congress of IOSO, Frankfurt, New York, Paris 1988.
Marija Agnezija Pantelić, u: Slovo, Zagreb 1989 – 1990.
La lingua di Križanić. u: Orientalia Christiana Periodica Rim 1993.
Križanićs Theology of History , u: Synthesis Philosophica, Zagreb 1993.
Kościól jako świadek, Lublin 1994.
Juraj Križanić – tražitelj mudrosti, u: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Zagreb 1998.
Deus ludens, u: Republika, DHK, Zagreb 1994.
Bogomdana Riječ i Bogudana riječ, u: Književna smotra, Zagreb 1994.
Rimsko trodnevlje, u: Studia Vrhbosnensia, Sarajevo 1995.
Marko Antun De Dominis i Juraj Križanić...,u: Bogoslovska smotra, Zagreb 1995.
Križanić kontroverzist, u: Zagrebačka biskupija, Zagreb 1995.
Gli Arcadi di Croazia, u: Accademia Letteraria Italiana, Atti e memorie, Rim 1991-1994.
Sjećanja na Krležu, u: Forum HAZU, Zagreb 1994.
Nauk rodnog doma, u: Forum HAZU 1995.
Juraj Križanić prorok mesijanizma kulture, Bogoslovska smotra, Zagreb 1996.
Križanićevi razgovori, u: Dijalog (prir. F. Prcela), Zagreb 1996.
Mulih i Biblija, u: Vrela i prinosi, Zagreb 1996-1997.
Humilitas, in: A. Flaker i M. Medarić, Hijerarhija, Zagreb 1997.
Marija slika Božja, u: Marijin lik danas, Zagreb 1997.
Rimske postaje, u: Kolo, Zagreb 1998.
Teologia Chorwatów, u: Proglas, Krakow 1998.
God's Image – Man's Key, u: Psychiatria Danubiana, Zagreb 1998.
Netko drugi, u: Vijenac , Zagreb 1999.
Sedamdeset semestara teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 2000.
Latinski spjev «Jesejada» Kajetana Vičića, u: Kačić, Split 2000-2001.
Novi doprinosi za Klovića, u: Klovićev zbornik, Zagreb 2001.
Ekologija srca - ekologija prirode u evanđeljima, u: Ekologija srca - ekologija prirode, Zagreb 2002.
Mons. dr. Đuro Kokša, u: Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, Rim 2001.
Događaj Kašićeve Biblije, u: Forum HAZU, Zagreb 2001.
Quellen zur Bibel Kašićs im Archiv des Hl. Offizium, in: B. Kašić, Versio Illyrica..., niz:Biblia Slavica, Kommentare, Paderborn 2002.
Kašićs Übersetzung und biblische Vorlage, Ibidem 2002.
Tko je zaustavio tiskanje Kašićeve Biblije, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 2001.
Događaj Kašićeve Biblije, u: Forum HAZU, 2001.
Sudbina Kašićeve Biblije, u: Bartol Kašić i Biblija, Pag 2002.
Ligaridis ha forse plagiato Križanić?, u: Orientalia christiana periodica, Rim 2002.
Hrvatski teolozi XVII. Stoljeća, u: Bogoslovska smotra, Zagreb 2003.
Povratak Bartola Kašića u Dubrovnik. Kob Kašićeve Biblije, u: Historijski zbornik, Zagrreb 2003 – 2004.
L'antropologia di Marulić, u: Colloquia Maruliana, Split 2000.
Sedamdeset godina teologije na KBF-u, u: Bogoslovska smotra 2000.
Slika Božja i rast čovjeka, u: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture, Zagreb 1999.
Julije Klović – Giulio Clovio Croata. Istraživanja, u: Časoslov Farnese s minijaturama Julija Klovića, Zagreb – Graz 2001.
La Sacra Scrittura e la poesia di Ivanov, u: Europa Orientalis, Salerno 2002.
Počeci slavenske misli, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Sv. III: Barok i prosvjetiteljstvo. XVII i XVIII stoljeće. Predio Ivan Golub, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga Zagreb 2003.
Arkadija i Hrvatska, u: Hrvatska i Europa, III. sv.: Barok i prosvjetiteljstvo, Zagreb 2003.
Teologija u XVII. Stoljeću, u: Hrvatska i Europa, III. sv.: Barok i prosvjetiteljstvo, Zagreb 2003.
Marko Antun de Dominis teolog pomirenja, u: De republica ecclesistica libri X. Autore Marco Antonio de Dominis, Split 2003.
(Moji razgovori s Miroslavom Krležom) u: Krleža MMI, Zbornik radova s Okruglog stola, Nacionalna i Sveučilišna knjižnica i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003
Juraj Križanić – mislilac, djelatnik, stradalnik, u: Moskva 17. stoljeća očima Jurja Križanića, Zagreb 2004.
"Ovo neka se zna", u: Vjesnik franjevaca trećoredaca, Zagreb 2004.
Poezija kot prostor srečanja, u: Od izkustva do teologie, Celje 2004.
Sveto pismo i pjesništvo Vjačeslava Ivanova.Čovjek slika Božja, u: Oko književnosti, Zagreb 2004.
Šenoini molitvenici, u: Kolo, Zagreb 2004.
Istočni grijeh –apsolutizacija relativnoga, u: O čovjeku i Bogu, Rijeka 2005.
Dva suglasna glasa u pjesništvu Nikole Šopa, u: Pjesničko stvaralaštvo Nikole Šopa (1904-1082), Sarajevo-Zagreb 2005.
Ivan Pavao II – Papa inkulturacije – Svetac i pjesnik, u: Republika DHK, Zagreb 2005.
Pismo Gio Francesca Perande patrijarhu Caetanu 1592. o Juliju Kloviću, u: 2. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb 2006.
Marko Antun de Dominis u Arhivu Svetog Oficija. Istraživanje, u: Marko Antun de Dominis. Splitski nadbiskup, teolog i fizičar, Split 2006.
Šopov Isus, u: Rad HAZU 493, Zagreb 2006.
Antun Kržan, u: U služenju Božjem narodu, Požega 2007.
Svijećnica, (Zapis o susretu s Dragutinom Tadijanovićem), Forum HAZU, Zagreb 2007.
Kob groba Franje Petrića, u: Filozofska istraživanja 2010, sv. 119.

Rukoveti pjesama, uglazbljene pjesme, intervjui i scenariji

Rukoveti pjesama

Blizine, u: Forum HAZU, Zagreb 1892.
Otkriven svjetlu i podatljiv sjeni, u: Forum HAZU, Zagreb 1990.
Od kruha zlo biži, u: Kolo, Zagreb 1991.
Molitva za mir, u: Republika, Zagreb 1992.
Onako, u: Republika1987.
Kalnovečki bokci, u: Gesta 1988,
Kalnovčani, u: Forum HAZU 1988,
Uštap nad Šalatom, u: Forum HAZU 1996.
Sused vi ste bedak, u: Zažvenelo je, Đurđevac
Spodobe, u: Kaj, Zagreb 2000.
Lice prijatelja, u: Kolo, Zagreb 1993.
Knjiga izlaska, u: Dubrovnik 1993.
Molitva za novu kuću, u: Republika 2002
Samo jeka, u: Forum HAZU, Zagreb 2002.
Pohod milosti, u: Forum HAZU, Zagreb 2008.
Sijač radosti, u: Republika DHK, Zagreb 2008.
Zvijezde i suze, Forum 2o1o.

Uglazbljene pjesme

Svi su tokovi jedno. Glazba: Boris Papandopulo.Tekst Ivan Golub. U B. Papandopulo, Zbirka zborova a capellla, Zagreb 1986.
Smiri se golube mira, Glazba M. Martinajk, tekst. I. Golub u: Mali Koncil 1985.
Tre composizioni di Mato Lešćan. Tekst Ivan Golub, u: Homo imago et amicus Dei, Rim 1991.
Gospodin je. Glazba S. Nedić. Tekst I. Golub, u: Spectrum 1983. Prvo mjesto na festivalu duhovne glazbe.

Intervjui

Vjera je poetski odgovor Bogu, u: Vijenac 1997.
Odnos kršćanstva i drugih religija, u: Glas Koncila 1995.
Razgovarali smo s Ivanom Golubom, u: Književna Rijeka, Rijeka 2000.
Svaki je čovjek toliko pjesnik da može biti vjernik, u: Glas Koncila 2000.
Dar postojanja je najveći, u: Glas Podravine i Prigorja 1999.
S Duhom na putu, u: Zvona Svetog Nikole,Čakovec 1996.
Duh puše gdje hoće, u: Hrvatsko Slovo 1999.
Prihvatio sam igru s Bogom, u: Hrvatsko slovo 2007.

Filmski scenariji

Svi odlasci Jurja Križanića. Televizijski scenarij, u: Forum HAZU 1997. Izvedeno na televizijii višekratno u režiji Zlatka Sudovića po scenariju Ivana Goluba. HRT proizvodna 1987.
Hodočasnik iz Hrvatske. Televizijski scenarij Ivan Golub
Dječak i duga (Julije Klović). Televizijski scenarij Ivan Golub (u izradi)
NAPOMENA. Nakon selektivnih bibliografija radova Ivana Goluba i radova o njemu koje su izradili pok. Marko Mišerda, pa izv. prof. dr. Anton Tamarut, u izradi je cjelovita bibliografija koju dovršava izv. prof. dr. Petar Bašić.

Izbor:

Običan čovjek

Običan sam čovjek
A smatraju me
neobičnim čovjekom
Svi žele biti neobični
I zato običan čovjek
toliko je rijedak
da je neobičan

F Knigi piše

F Knigi piše da je Bog
čoveka od zemle napravil.
Je, ali od one zemle
na kojoj se čovek rodi.

Hvala Ti za stvorenja

Hvala Ti za ove breze
što izlaze bijele
iz crne noći

Hvala Ti za Sunce
što viri kroz krošnje
nasmijana lica

Hvala Ti za trave
što snivaju snene
proljetni dan

Hvala Ti za ptice
što kupe mrvice
i traže crviće

Hvala Ti za vjetar
što njiše krošnje
i mrsi kose

Hvala Ti za vode
što krijepe tijelo
i miju lice

Hvala Ti za more
što krije ribe
i povezuje zemlje

Hvala Ti za vatru
što grije tijelo
i svijetli oku

Hvala Ti za zemlju
što se smije cvijećem
i plače grobljem

Hvala Ti za zrak
što daje nam dah
i hrani nam duh

Hvala Ti za oči
što griju danju
i zvijezde su u noći

Hvala Ti za uši
što šume kao školjke
i kupe suzvučje svijeta

Hvala Ti za usta
što primaju dar hrane
i daju dar riječi

Hvala Ti za nos
što pije zrak
i blaguje mirise zemlje

Hvala Ti za ruke
što miluju lice
i vezu haljinu Zemlji

Hvala Ti za noge
što nalaze staze
i drže svetište

Hvala Ti za vrelo
što život množi
i dvoje zbližuje

Hvala Ti za tijelo
što vrednije je nego odijelo
i hram je Božji

Hvala Ti za dušu
što veliča Gospodina
i kliče Bogu Spasitelju mojemu

Hvala Ti za mjesec
što putuje bez štapa i torbe
i sije sanje zemljom

Hvala Ti za zvijezde
što Božje su oči
u života noći

Hvala Ti Bože za stvorove
što o Tebi govore
Deo gratias. Amen. Aleluja!

Lijepi Bože
Završio sam predavanje iz izbornoga predmeta «Umjetnost kao teološko mjesto.» Studenti ustali ali se ne razilaze. A da, sjetih se, posljednji je sat; treba zaključiti molitvom. Na prvom satu, kad počnu predavanja molim Očenaš, što sad kad završavaju predavanja tog dana. Zastadoh na tren. Sinu mi:
«Lijepi Bože! Hvala ti za svu ovu ljepotu procvalog cvijeća i prolistalog proljeća. Po Kristu Gospodinu našemu». Slušači odgovoriše vedro: «Amen».
Rasklopiv ruke i podigavši oči rekoh nasmijan nasmijanim studentima:
»Boga naslovljavamo: Svemogući, vječni, svesilni, istiniti, dobri Bože. Mi smo ga, gle, nazvali Lijepi. Možda je to uopće prvi puta da je Bog zazvan kao Lijepi Bog?»
Studenti su zabacili torbe preko jednog ramena, studentice ih uzele u ruke (Mislim torbe, ne studente). A ja sam polako kročio uskim hodnikom Fakulteta prema Kabinetu dogmatske teologije s mislima kojima sam bio završio današnje predavanje: Boga propovijedamo kao istinu, i pravo činimo; predstavljamo ga kao dobroga, i pravo radimo, ali ga premalo ili nimalo propovijedamo kao Lijepoga. A Radosnu vijest iliti Evanđelje se povezivalo s logikom i pokazivalo se njegovu istinitost, povezivalo ga se s etikom i predstavljalo njegovu dobrost, no, ne napuštajući prijašnje treba pridružiti i novo, a to je predočivati Evanđelje i kao ljepotu i povezivati ga s estetikom. Sad znam zašto mi je onako nakon sata došla ona molitva, sama od sebe.
Zagreb, 4. IV. 2000. Sv. Izidor, biskup i naučitelj Crkve

Somniorum semina

Entibus viventibus
somniorum semina insunt
Candor doloris
flores deserti germinat
Sol solitudinis
generat proles insolitas.

Amice estne quid pulchrius
flore deserti

Sjemenke snova
U živim bićima
tinjaju sjemenke snova
Bjelina boli
niče cvjetovima pustinje
Sunce osame
potomstvom čudnim rodi

Prijatelju im li što ljepše
od cvijeta pustinje

Zapali svijeću majko

Zapali svijeću majko,
jer noć je duga preda mnom!
Posvijetli noći svoga sina!
Rasvijetli stol s kojeg smo
blagovali kruh!
Pođi s upaljenom svijećom
do moga ležaja!
Ne ćeš me više buditi na uranak.
S upaljenom voštanicom potraži
sinovljeve stope posute po domu!
Ne će se više utisnuti svježe.

Zapali svijeću majko!
Suze što kaplju iz nje
moje su, majko!
Oplakuju tebe sirotu samu.
Ne gasi svijeću, majko!
Stavi je na stol pod raspelo!
Gdje je križa tu je i uskrsnuća!
Ne tuguj, majko!
Uskrs je blizu.
Zapali svijeću i moli
za oči ugasle za domovinu!
I za neprijatelje moli
kako nas je riječju i primjerom
naučio Učitelj!
Zapali svijeću, majko!

Na Božjem dlanu

Ne žulja me ništa
nikakav posao, osnova,
ništa što bih započeto
ili naumljeno
trebao završiti ili napraviti.
Ne žulja me baš ništa.
Jednostavno stoga
što Bog živi.
On će to dovršiti
i urediti,
ako bude htio,
kad bude htio,
preko mene
ili preko nekog drugog.
(Križanić je čekao
preko dvjesto godina.)
Svakog časa i dana
mogu ostaviti radni stol
miran i radostan.
Što god je ostalo na stolu
na Božjem je dlanu ostalo.

Pristajanje u luku mira
Gospodine moja barka
pristaje u luku mira
Vadim vesla iz mora
Polažem ih na rub broda
Klonule ruke spuštam uz tijelo
Razmišljam o prevaljenom putu
Sanjam noći bez zvijezda
Snatrim o mjesecu putniku bez štapa
Opraštam se od nujnog vala
od marnog mornara
Pozdravljam izlazeće Sunce
vjesnika novoga dana
Iz lađe koračam (skačem) na kopno
Dosižem procvjetali štap
Pjevam pjesme Gospodnje
ponesen krilima vjetra
Sam sam i pre-sam
Gledam Gorući grm što ne izgara
Izuvam sandale na svetu tlu
Kazujem tiho:
«Seul Dieu est grand, mes auditeurs»
I još tiše: «Solo Dios basta.»
Drhtim kao taknuta struna
Strepim kao zalutala ptica
Az «Ivan zlatnoga srca».

(Izbor načinjen mnome 21. ožujka 2011., na prvi dan proljeća. Ivan Golub)